2. Ljetopisa 32 SHP

1. Nakon što je Ezekija sve vjerno izvršio, asirski je kralj Sanherib napao Judu. Opkolio je utvrđene gradove s namjerom da ih osvoji.

2. Ezekija je uvidio da se Sanherib došao boriti za Jeruzalem.

3. Savjetovao se sa svojim službenicima i vojskovođama. Odlučili su zatvoriti dotok vode iz izvora izvan grada.

4. Okupilo se mnogo ljudi. Zatvorili su sve izvore i zaustavili rječicu koja je tekla posred zemlje. Govorili su: »Zašto da kraljevi Asirije dođu i nađu obilje vode?«

5. Ezekija je odlučno prionuo na obnovu porušenih dijelova gradskih zidina. Podigao je na njima kule. S vanjske je strane zidina izgradio još jedan zid. Utvrdio je i ojačao istočni dio Davidova grada. Dao je napraviti mnogo oružja i štitova.

6. Postavio je vojne zapovjednike nad ljudima. Okupio ih je na otvorenome, pokraj gradskih vrata, i ohrabrivao ih. Rekao im je:

7. »Budite snažni i hrabri! Ne bojte se asirskoga kralja i njegove velike vojske. Uz nas je veća sila nego uz njega.

8. Uz njega je ljudska snaga, a uz nas je naš BOG, koji nam pomaže i vodi naše bitke.« Narod je bio ohrabren riječima Ezekije, kralja Jude.

9. Dok je asirski kralj Sanherib s cijelom svojim vojskom opsjedao grad Lakiš, poslao je svoje sluge u Jeruzalem k judejskom kralju Ezekiji. Svim je Judejcima u Jeruzalemu poručio:

10. »Sanherib, kralj Asirije, poručuje vam: ‘U koga se to pouzdajete dok ste pod opsadom u Jeruzalemu?

11. Ezekija vas zavarava i pušta da umrete od gladi i žeđi, kad vam govori da će vas vaš BOG izbaviti iz ruku asirskoga kralja.

12. Nije li Ezekija uklonio Božja svetišta i žrtvenike? Nije li zapovjedio da se u Judi i Jeruzalemu klanjate samo pred jednim žrtvenikom i samo na njemu prinosite žrtve?

13. Znate li što smo ja i moji preci učinili narodima drugih zemalja? Jesu li bogovi tih naroda i zemalja ikad uspjeli zaštititi svoju zemlju preda mnom?

14. Koji je od svih tih bogova nad narodima, koje su moji preci potpuno uništili, izbavio svoj narod iz mojih ruku? Kako bi vas onda vaš Bog mogao izbaviti?

15. Zato ne dopuštajte da vas Ezekija zavarava i zavodi. Ne vjerujte mu! Ni jedan bog, niti jednog naroda niti kraljevstva, nije uspio izbaviti svoj narod od mene ili mojih predaka. Nemojte misliti da me vaš Bog može zaustaviti.’«

16. Još su mnogo toga asirski službenici izrekli protiv BOGA i njegovog sluge Ezekije.

17. Asirski je kralj napisao i pisma u kojima je vrijeđao Izraelovog BOGA: »Kao što bogovi naroda drugih zemalja nisu uspjeli zaštititi svoje narode, tako ni Ezekijin Bog neće izbaviti svoj narod iz mojih ruku«.

18. Asirski su službenici to glasno izvikivali stanovnicima Jeruzalema, koji su se okupili na zidinama grada. Vikali su na judejskom jeziku kako bi ih zastrašili i osvojili grad.

19. Govorili su o Bogu Jeruzalema kao da je on isto što i bogovi naroda drugih zemalja. No oni su samo tvorevine ljudskih ruku.

20. Kralj Ezekija i prorok Izaija, Amosov sin, zavapili su molitvom do neba.

21. BOG je poslao anđela koji je poubijao sve ratnike, zapovjednike i službenike u taboru asirskoga kralja. Kralj Asirije vratio se osramoćen u svoju zemlju. Kad je ušao u hram svog boga, neki su ga od njegovih sinova pogubili mačem.

22. Tako je BOG spasio Ezekiju i stanovnike Jeruzalema od asirskoga kralja Sanheriba i svih drugih neprijatelja. Osigurao im je mir sa svih strana.

23. Mnogi su donosili darove BOGU u Jeruzalem, kao i dragocjenosti za judejskoga kralja Ezekiju. Njegov je ugled porastao u očima svih naroda.

24. U to se vrijeme Ezekija nasmrt razbolio. Pomolio se BOGU koji mu je odgovorio i dao mu znak.

25. No Ezekija nije uzvratio zahvalnošću. Njegovo je srce bilo oholo pa se Bog razljutio na njega, na Judu i na Jeruzalem.

26. Ipak, Ezekija se pokajao zbog svoje oholosti, kao i stanovnici Jeruzalema. Tako ih BOŽJA srdžba nije stigla tijekom Ezekijinog života.

27. Ezekija je uživao veliko bogatstvo i čast. Izgradio je sebi riznice za srebro, zlato, drago kamenje, začine, štitove i ostale dragocjene predmete.

28. Izgradio je spremišta za skladištenje žita, mladog vina i svježeg ulja te štale za goveda i torove za ovce.

29. Izgradio je mnogo gradova i stekao mnoga stada sitne i krupne stoke. Bog mu je dao veliko bogatstvo.

30. Ezekija je zaustavio gornji tok rječice Gihon. Vodu je usmjerio prema dolje, u zapadni dio Davidova grada. Bio je uspješan u svemu što je poduzimao.

31. No kad su babilonski službenici poslali svoje izaslanike da se raspitaju o znaku koji se ukazao u zemlji, Bog ga je napustio kako bi ga iskušao i otkrio što je u njegovom srcu.

32. Sve ostalo o Ezekiji, i o tome kako je vjerno služio, zabilježeno je u vizijama proroka Izaije, Amosovog sina, te u povijesnim zapisima o kraljevima Jude i Izraela.

33. Ezekija je umro. Narod ga je sahranio pored njegovih predaka, na brdu gdje se nalaze grobnice Davidovih potomaka. Svi stanovnici Jude i Jeruzalema odali su mu posmrtnu počast. Njegov je sin Manaše postao sljedeći kralj.