2. Kraljevima 25 SHP
1. U devetoj godini Sidkijine vladavine, desetog dana u desetom mjesecu, babilonski je kralj Nabukodonosor krenuo s cijelom svojom vojskom na Jeruzalem. Utaborili su se oko grada i svuda uokolo podigli opsadne nasipe.
2. Grad je bio pod opsadom sve do jedanaeste godine Sidkijine vladavine.
3. Do devetog dana četvrtog mjeseca te godine glad je potpuno zavladala gradom tako da obični ljudi više nisu imali što jesti.
4. Babilonska je vojska probila gradske zidine. Unatoč neprijateljskom obruču, te je noći kralj Sidkija s vojskom bježao iz grada. Izvukli su se kroz vrata između gradskih zidina blizu kraljevog vrta i otišli u smjeru pustinje.
5. No babilonska je vojska krenula u potjeru za kraljem Sidkijom. Sustigli su ga u ravnici kod Jerihona. Svi su ga vojnici napustili i razbježali se.
6. Babilonci su zarobili kralja Sidkiju i odveli ga pred babilonskoga kralja u Riblu, gdje mu je on odredio kaznu.
7. Pred Sidkijom su ubili njegove sinove, a zatim su mu iskopali oči, okovali ga u brončane lance i odveli u Babilon.
8. U devetnaestoj godini vladavine babilonskoga kralja Nabukodonosora, sedmog dana u petom mjesecu, u Jeruzalem je došao Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže babilonskoga kralja.
9. On je spalio BOŽJI Hram, kraljevsku palaču i sve kuće u Jeruzalemu. Spalio je i sve važnije gradske građevine.
10. Babilonska vojska, na čelu sa zapovjednikom tjelesne straže, srušila je zidine oko Jeruzalema.
11. Nebuzaradan je u zatočeništvo u Babilon odveo preostale stanovnike Jeruzalema, kao i one koji su se već predali babilonskom kralju.
12. U zemlji je ostavio samo neke od najsiromašnijih ljudi da obrađuju vinograde i polja.
13. Babilonci su u BOŽJEM Hramu porazbijali brončane stupove, pokretna postolja i brončani bazen zvan More. Svu su broncu odnijeli u Babilon.
14. Odnijeli su i lonce, lopatice, škare za fitilj, posudice za tamjan i sve druge brončane predmete koji su se koristili pri službi u Hramu.
15. Zapovjednik je kraljevske straže odnio i zdjelice za tamjan i posude za krv, kao i sve druge predmete od zlata i srebra.
16. Dva brončana stupa, brončani bazen zvan More i pokretna brončana postolja, koje je kralj Salomon dao izraditi za BOŽJI Hram, bili su preteški za vaganje.
17. Svaki je stup bio visok devet metara, a glave stupova jedan i pol metar. Uokolo su imale ukrasnu mrežu i ukrase u obliku plodova šipka, također sve od bronce.
18. Zapovjednik kraljevske straže također je zarobio vrhovnog svećenika Seraju, drugog po redu svećenika Sefaniju i trojicu čuvara hramskih vrata.
19. Iz grada je odveo i zapovjednika vojske, petoricu kraljevih savjetnika, koji su se zatekli u gradu, kao i tajnika zapovjednika vojske koji je bio zadužen za novačenje vojnika. Poveo je i šezdesetoricu drugih koji su se zatekli u gradu.
20. Zapovjednik straže Nebuzaradan zarobio ih je i odveo kralju Babilona u grad Riblu.
21. Babilonski ih je kralj dao sve istući i pogubiti u Ribli, u zemlji Hamat. I tako su Judejci odvedeni iz svoje zemlje u progonstvo.
22. Babilonski je kralj Nabukodonosor postavio Gedaliju, koji je bio Ahikamov sin i Šafanov unuk, za upravitelja narodu koji je preostao u Judi.
23. Zapovjednici vojske i njihovi ljudi čuli su da je babilonski kralj postavio Gedaliju za upravitelja Jude pa su otišli u Mispu sastati se s njim. Bili su tu Išmael — Netanijin sin, Johanan — Kareahov sin, Seraja — Tanhumetov sin iz Netofe i Jaazanija — sin čovjeka iz Maake.
24. Gedalija im je dao svoju riječ. Rekao je: »Ne trebate se bojati babilonskih službenika. Nastanite se u ovoj zemlji i služite kralju Babilona. Tako će vam biti dobro.«
25. No u sedmome je mjesecu došao Išmael, Netanijin sin i Elišamin unuk. Bio je kraljevskog porijekla. S desetoricom je ljudi napao i ubio Gedaliju, a pobio je i sve Judejce i Babilonce koji su se zatekli s Gedalijom u Mispi.
26. Tada je sav narod, od prvog do zadnjeg, zajedno s vojnim zapovjednicima, pobjegao u Egipat u strahu pred Babiloncima.
27. U trideset i sedmoj godini zatočeništva judejskoga kralja Jojakina u Babilonu, na vlast je došao babilonski kralj Evil Merodak. Te godine, dvadeset i sedmog dana dvanaestog mjeseca, oslobodio je Jojakina iz zatvora.
28. Bio je ljubazan prema njemu i dao mu je počasno mjesto iznad drugih kraljeva zatočenih u Babilonu.
29. Tako je Jojakin skinuo zatvorsko odijelo i do kraja života jeo za kraljevim stolom.
30. Kralj mu je do kraja života davao dnevno uzdržavanje u hrani.