Djela apostolska 15 BKJ

1. A neki što su sišli iz Judeje poučavali su braću i govorili: “Ako se ne obrežete po Mojsijevu običaju, ne možete biti spašeni.”

2. Stoga kad je nastala nemala prepirka i rasprava između njih te Pavla i Barnabe, odlučili su da Pavao i Barnaba i još neki od njih uziđu k apostolima i starješinama u Jeruzalem u vezi tog pitanja.

3. A oni su, pošto ih je crkva otposlala, prošli kroz Feniciju i Samariju razglašujući o obraćenju Pogana te su donijeli veliku radost svojoj braći.

4. A kad su stigli u Jeruzalem, primila ih je crkva, i apostoli i starješine, te su izvijestili o svemu što je Bog učinio s njima.

5. No tada su ustali neki od onih iz farizejske sljedbe koji su povjerovali, govoreći: “Potrebno ih je obrezati i zapovjediti im da drže Zakon Mojsijev.”

6. Nato su se sastali apostoli i starješine da razmotre to pitanje.

7. A kad je nastala velika rasprava, Petar se digao i rekao im: “Ljudi! Braćo! Znate da je Bog još od prijašnjih vremena među nama odabrao da Pogani po mojim ustima čuju riječ evanđelja i povjeruju.

8. I Bog, koji poznaje srca, posvjedočio im je dajući Duha Svetoga njima kao i nama.

9. I nije pravio nikakve razlike između nas i njih; vjerom je očistio njihova srca.

10. Stoga zašto sada iskušavate Boga stavljajući učenicima na vrat jaram koji ni očevi naši ni mi nismo mogli nositi?

11. Naprotiv, mi vjerujemo da ćemo po milosti Gospodina Isusa Krista biti spašeni, jednako kao i oni.”

12. Tada je zašutjelo sve mnoštvo te su saslušali Barnabu i Pavla koji su razglašavali kolika je čudesa i znakove Bog po njima učinio među Poganima.

13. A nakon što su ušutjeli, progovorio je Jakov govoreći: “Ljudi! Braćo! Slušajte me!

14. Šimun je izložio kako je Bog već u početku pohodio Pogane da od njih izdvoji narod za svoje ime.

15. I s time se slažu riječi Proroka kao što je zapisano:

16. ʻPoslije toga vratit ću se i ponovo sagraditi pali šator Davidov, i ponovo ću podići ruševine njegove i postaviti ga,

17. tako da preostali ljudi potraže Gospodina i svi Pogani na koje je prizvano moje ime, govori Gospodin koji čini sve to.ʼ

18. Poznata su Bogu sva djela njegova od početka svijeta.

19. Stoga je moja prosudba da se ne uznemiravaju oni među Poganima koji se obraćaju Bogu,

20. nego da im napišemo da se uzdržavaju od onoga što je okaljano idolima, od bludništva, i od udavljenoga i od krvi.

21. Jer Mojsije od davnine ima u svim gradovima one koji ga po sinagogama propovijedaju svakog Šabata kad čitaju.”

22. Tada se učinilo dobro apostolima i starješinama zajedno sa svom crkvom poslati između sebe izabrane ljude s Pavlom i Barnabom u Antiohiju: Judu zvanog Barsaba i Silu, vodeće muškarce među braćom.

23. I po njima su im napisali ovako: “Apostoli, starješine, braći koja su od Pogana u Antiohiji, Siriji i Ciliciji, pozdrav!

24. Budući da smo čuli kako su vas neki, koji su od nas izašli, uznemirili riječima i potkopali vam duše govoreći: ʻMorate se obrezati i držati Zakon!ʼ, kojima mi nismo dali takvu zapovijed.

25. Učinilo nam se dobrim pa smo složno sakupljeni poslali vam izabrane muškarce s našim ljubljenima Barnabom i Pavlom,

26. ljudima koji su riskirali svoje živote za ime Gospodina našega Isusa Krista.

27. Stoga šaljemo Judu i Silu; oni će vam i usmeno to isto javiti.

28. Jer učinilo se dobrim Duhu Svetome i nama ne stavljati na vas nikakvog većeg tereta, osim ovog što je potrebno:

29. Da se uzdržavate od mesa prinesenog idolima, i od krvi, i od udavljenoga i od bludništva. Ako li se od toga čuvate, dobro ćete činiti. Budite zdravo!”

30. No kad su ih otpustili, otišli su u Antiohiju; te kad se je skupilo mnoštvo, predali su poslanicu.

31. Kad su je pročitali, obradovali su se zbog utjehe.

32. A Juda i Sila, koji su i sami bili proroci, mnogim su riječima ohrabrivali i utvrđivali braću.

33. I nakon što su ondje proveli neko vrijeme, braća su ih u miru otposlala k apostolima.

34. No Sili se sviđalo da još ostane ondje.

35. A Pavao i Barnaba su se zadržali u Antiohiji naučavajući i propovijedajući riječ Gospodinovu zajedno s mnogim drugima.

36. A nakon nekoliko dana Pavao je rekao Barnabi: “Hajde, da se vratimo i posjetimo našu braću u svakom gradu gdje smo propovijedali riječ Gospodinovu, da vidimo kako su.”

37. A Barnaba je odlučio s njima povesti i Ivana nazvanog Marko,

38. no Pavao je smatrao da nije dobro povesti s njima onoga koji se odvojio od njih u Pamfiliji i koji nije išao s njima na djelo.

39. I među njima je nastala oštra prepirka, tako da su se oni razdvojili jedan od drugoga pa je Barnaba uzeo Marka i otplovio na Cipar.

40. A Pavao je izabrao Silu, pa je otišao, pošto su ga braća preporučila milosti Božjoj.

41. I prolazio je Sirijom i Cilicijom utvrđujući crkve.