Ivan 10 SHP

1. »Govorim vam istinu. Tko ne uđe k ovcama u tor kroz vrata, nego potajno, nekim drugim putem, kradljivac je i razbojnik.

2. Tko pak uđe kroz vrata, pastir je stada.

3. Čuvar, koji stoji na vratima, otvara mu, a ovce se odazivaju na pastirov glas. On svoje ovce zove imenom i izvodi ih.

4. Kad izvede sve svoje ovce, stane pred njih i vodi ih. Ovce idu za njim jer poznaju njegov glas.

5. No one neće nikada ići za onim kojeg ne poznaju. Naprotiv, pobjeći će od njega jer im je njegov glas stran.«

6. Isus je ispričao ovu usporedbu, ali ljudi nisu shvatili što im je želio reći.

7. Zato im je Isus ponovio: »Govorim vam istinu. Ja sam vrata ovcama.

8. Svi koji su došli prije mene bili su kradljivci i razbojnici. No ovce ih nisu ni slušale.

9. Ja sam ta vrata. Tko uđe kroz mene, spasit će se. Ulazit će i izlaziti i nalaziti sve što mu je potrebno.

10. Kradljivac dolazi samo da ukrade, ubije i uništi. Ja sam pak došao da im dam život, i to život u izobilju.

11. Ja sam dobar pastir, a dobar pastir daje svoj život za ovce.

12. Najamnik nije pastir; ovce nisu njegove. Zato ih, kad ugleda vuka, ostavlja i bježi. Vuk tada napada ovce i razgoni ih.

13. A najamnik pobjegne jer čuva ovce samo radi plaće, a ne brine se što će biti s njima.

14. Ja sam dobar pastir. Poznajem svoje ovce i one poznaju mene.

15. Isto tako, moj Otac poznaje mene i ja poznajem svog Oca. Ja dajem svoj život za ovce.

16. Imam ja i drugih ovaca. One nisu iz ovoga stada. Moram i njih dovesti, pa će se i one javljati na moj glas. Postat će jedno stado s jednim pastirom.

17. Otac me voli zato što polažem svoj život da ga opet uzmem. Nitko mi ne oduzima život.

18. Ja ga svojevoljno dajem. Imam ga pravo dati, ali imam ga pravo opet i uzeti. Tako mi je zapovjedio Otac.«

19. Ove su riječi izazvale novu podjelu među Židovima.

20. Mnogi su govorili: »On je lud. Opsjednut je zlim duhom. Zašto ga uopće slušate?«

21. Drugi su pak govorili: »Opsjednuti tako ne govori. Može li zao duh slijepcu dati vid?«

22. Tada je došla zima, a u Jeruzalemu se svetkovao Blagdan posvećenja.

23. Isus je hodao Hramom po Salomonovom trijemu.

24. Židovi su ga okružili i postavili mu pitanje: »Dokle ćeš nas držati u neizvjesnosti? Ako si Krist, otvoreno nam reci!«

25. Isus im je odgovorio: »Rekao sam vam već, ali vi ne vjerujete. Djela koja činim u ime Oca pokazuju tko sam.

26. Ali vi ne vjerujete jer ne pripadate mojim ovcama.

27. Moje ovce slušaju moj glas. Ja ih poznajem i one idu za mnom.

28. Ja im darujem vječni život. One neće nikada umrijeti niti će ih itko istrgnuti iz moje ruke.

29. Moj Otac, koji mi ih je i dao, veći je od svega. Nitko ih ne može istrgnuti iz ruke moga Oca.

30. Otac i ja smo jedno.«

31. Opet su Židovi dograbili kamenje, želeći ga ubiti.

32. A Isus im je rekao: »Pokazao sam vam mnoga dobra djela koja dolaze od Oca. Za koje me od njih želite kamenovati?«

33. »Ne želimo te kamenovati zbog dobrih djela«, odvratili su mu Židovi, »već zato što huliš na Boga. Pokušavaš se izjednačiti s Bogom premda si samo čovjek.«

34. Isus je odgovorio: »U vašem Zakonu piše da je Bog rekao: ‘Vi ste bogovi.’

35. Bog naziva one koji su primili Božju riječ bogovima, a Sveto je pismo uvijek istinito.

36. Mene je Otac posvetio i poslao na ovaj svijet. Kako mi možete reći: ‘Huliš na Boga’ kada kažem: ‘Ja sam Božji Sin?’

37. Ako ovo što činim nisu djela moga Oca, nemojte mi vjerovati.

38. Ako pak jesu, vjerujte tim djelima kad već ne želite vjerovati meni. Tako ćete konačno uvidjeti da Otac živi u meni i ja u Ocu.«

39. Na to su ga opet pokušali uhititi, ali im je izmakao iz ruku.

40. Ponovo je prešao Jordan i otišao na mjesto gdje je prije krstio Ivan. Ondje se zadržao,

41. a mnoštvo je počelo dolaziti. »Ivan nije učinio nikakav čudesni znak«, govorili su, »ali sve što je rekao o ovom čovjeku je istina.«

42. Mnogi su ondje povjerovali u Isusa.