Suci 9 SHP

1. Abimelek, Gideonov sin, otišao je u grad Šekem gdje su živjeli njegovi ujaci. Cijeloj je majčinoj obitelji rekao:

2. »Pitajte stanovnike Šekema, misle li oni da je za njih bolje da njima vlada sedamdesetorica Jerubaalovih sinova ili samo jedan. Također, ne zaboravite da sam vaš rođak.«

3. Abimelekovi su ujaci razgovarali sa stanovnicima Šekema, a oni su mu se priklonili jer su mislili: »On nam je brat.«

4. Dali su mu sedamdeset srebrnjaka iz Baal Beritovog hrama. Abimelek je tim novcem unajmio nekoliko bezvrijednih, nepromišljenih ljudi, a oni su ga slijedili.

5. Otišao je u kuću svog oca u Ofri i poubijao svoju braću, Jerubaalove sinove. Sedamdesetoricu ljudi poubijao je redom na jednom kamenu. Preživio je samo Jotam, najmlađi Jerubaalov sin, koji se uspio sakriti i pobjeći.

6. Zatim su se svi stanovnici Šekema i Bet Mila okupili pod velikim hrastom pored stupa u Šekemu i proglasili Abimeleka kraljem.

7. Kad su to javili Jotamu, on se popeo na vrh planine Gerizim. Dovikivao je: »Slušajte me, građani Šekema, slušajte, da bi vas slušao Bog!

8. Jednom je drveće odlučilo sebi postaviti kralja. Rekli su maslini: ‘Budi nam kralj.’

9. No maslina je odgovorila: ‘Zar da prestanem davati svoje ulje kojim se iskazuje čast bogovima i ljudima, samo zato da bih vladala drvećem?’

10. Drveće se tada obratilo smokvi: ‘Dođi i budi nam kralj.’

11. No smokva im je odgovorila: ‘Zar da prestanem donositi svoj sladak i dobar plod, samo zato da bih vladala drvećem?’

12. Tada se drveće obratilo vinovoj lozi: ‘Dođi i budi nam kralj.’

13. Ali loza je odgovorila: ‘Zar da prestanem davati svoje vino, koje veseli bogove i ljude, samo zato da bih vladala drvećem?’

14. Na kraju, sve se drveće obratilo trnovitom glogu: ‘Dođi i budi nam kralj.’

15. A glog je ovako odgovorio drveću: ‘Ako me zaista želite za svog kralja, dođite i sklonite se u moju sjenu. Ako me ne želite, iz gloga će suknuti plamen i spaliti libanonske cedrove.’

16. Jeste li, dakle, postupili vjerno i pošteno kad ste Abimeleka proglasili kraljem? Jeste li dobro postupili prema Jerubaalovoj obitelji, poštujući ono što je on za vas učinio?

17. Moj otac borio se za vas, izlagao vlastiti život da bi vas oslobodio Midjanaca.

18. A vi ste danas ustali protiv obitelji moga oca i ubili njegovih sedamdesetoricu sinova na jednom kamenu. Za kralja stanovnicima Šekema proglasili ste Abimeleka, sina njegove sluškinje, samo zato što vam je rođak.

19. Ako ste, dakle, danas postupili vjerno i pošteno prema Jerubaalu i njegovoj obitelji, onda se radujte s Abimelekom i neka se on raduje s vama.

20. Ali, ako niste, neka sukne plamen iz Abimeleka i spali stanovnike Šekema i Bet Mila. I neka sukne plamen iz stanovnika Šekema i Bet Mila te spali Abimeleka.«

21. Jotam je zatim pobjegao. Sklonio se u Beeru, gdje se i nastanio, daleko od svog brata Abimeleka.

22. Abimelek je vladao Izraelom tri godine.

23. No Bog je napravio razdor između Abimeleka i stanovnika Šekema, koji su počeli smišljati kako da mu nanesu zlo.

24. Krvavi zločin počinjen nad sedamdesetoricom Jerubaalovih sinova trebao je biti osvećen na njihovom bratu Abimeleku, koji je braću poubijao, te na stanovnicima Šekema, koji su ga u tome podržali.

25. Želeći napakostiti Abimeleku, stanovnici su Šekema postavljali zasjede po planinskim vrletima i pljačkali svakoga tko je onuda prolazio. To je dojavljeno Abimeleku.

26. Gaal, Ebedov sin, doselio se u Šekem sa svojom braćom. Stanovnici Šekema pouzdali su se u njega.

27. Jednoga su dana otišli u svoje vinograde i brali grožđe. Iscijedili su ga da bi napravili vino. Potom su slavili u hramu svog boga. Jeli su, pili i proklinjali Abimeleka.

28. Gaal, Ebedov sin, rekao je: »Tko je uopće Abimelek i zašto bi mu stanovnici Šekema trebali služiti? On je Jerubaalov sin. Dakle, ne trebamo se pokoravati njemu niti njegovom zamjeniku Zebulu. Trebamo služiti ljudima iz obitelji Hamora, Šekemovog pretka.

29. Ako me imenujete ratnim zapovjednikom i slijedite u bitku, otjerat ću Abimeleka. Pozvat ću ga da skupi vojsku i krene u bitku.«

30. Kad je Zebul, upravitelj grada, čuo što govori Gaal, Ebedov sin, silno se razljutio.

31. Tajno je poslao glasnike Abimeleku s porukom: »U grad su došli Gaal, Ebedov sin, i njegova braća. Podižu bunu protiv tebe.

32. Zato, dođi noću sa svojim ljudima. Sakrij se u poljima izvan grada i čekaj.

33. Ujutro, čim grane sunce, napadnite grad. Gaal će sa svojim ljudima izaći iz grada u borbu, a ti tada učini što možeš.«

34. Abimelek i svi njegovi ljudi krenuli su noću prema Šekemu. Sakrili su se u polju ispred grada, podijeljeni u četiri skupine.

35. Gaal, Ebedov sin, izašao je i stajao na vratima grada. Tada su se Abimelek i njegovi ljudi digli iz zasjede.

36. Kad ih je ugledao, Gaal je rekao Zebulu: »Gledaj! Ljudi dolaze s planine!« A Zebul je odgovorio: »To ti se planinske sjene pričinjaju kao ljudi.«

37. No Gaal je ponovo pokazivao: »Pogledaj, ljudi dolaze iz smjera Središta zemlje! Druga skupina dolazi od Čarobnjakovog drveta!«

38. Tada mu je Zebul rekao: »Gdje su ti sad tvoja brbljava usta kojima si govorio: ‘Tko je Abimelek da bi mu trebali služiti?’ To su ljudi o kojima si govorio s prijezirom. Sad izađi i bori se s njima!«

39. I tako je Gaal krenuo u bitku, predvodeći stanovnike Šekema protiv Abimeleka.

40. Abimelek ih je progonio, a oni su bježali. Mnogi su poginuli pred samim vratima grada.

41. Abimelek je ostao u Arumi, a Zebul je protjerao Gaala i njegovu braću iz Šekema.

42. Sutradan je Abimeleku dojavljeno da stanovnici Šekema izlaze na polja.

43. Poveo je svoje ljude. Podijelio ih je u tri skupine i postavio zasjedu na poljima. Kad je vidio ljude kako dolaze iz grada, krenuo je u napad.

44. On i njegova skupina jurišali su na ulaz u grad. Druge su dvije skupine napadale i ubijale ljude u polju.

45. Cijeloga je dana Abimelek napadao grad. Zauzeo ga je i poubijao ljude, a potom ga potpuno razorio i bacio sol po ruševinama.

46. Kad su ljudi iz Kule Šekemske čuli što se dogodilo u Šekemu, sklonili su se u najsigurnijem dijelu hrama boga El Berita.

47. Abimeleku je dojavljeno da su se ondje okupili vođe Kule Šekemske,

48. a on se sa svim svojim ljudima popeo na planinu Salmon. Ondje je uzeo sjekiru, nasjekao granja i podigao ga na ramena. Rekao je svojim ljudima: »Brzo! Radite isto što i ja!«

49. Svaki je čovjek nasjekao granja i krenuo za Abimelekom. Naslagali su granje ispred najsigurnijeg dijela hrama i potpalili vatru. Svi su ljudi iz Kule Šekemske izgorjeli, oko tisuću muškaraca i žena.

50. Potom je Abimelek otišao u Tebes, postavio opsadu oko grada i zauzeo ga.

51. U središtu je grada bila dobro utvrđena kula. Svi muškarci i žene, svi vođe naroda u gradu, zatvorili su se u kulu i zaključali vrata za sobom. Potom su se popeli na vrh kule.

52. Abimelek se s ljudima probio do kule. Prišao je vratima kako bi podmetnuo požar.

53. No jedna je žena bacila na njega mlinski kamen s vrha kule. Pao mu je na glavu i razbio mu lubanju.

54. On je brzo doviknuo svome mladom štitonoši: »Uzmi mač i ubij me, da se o meni ne bi govorilo kako me ubila žena.« Njegov ga je štitonoša probio mačem te je Abimelek umro.

55. Kad su Izraelci vidjeli da je Abimelek mrtav, vratili su se u svoje kuće.

56. Tako se Bog osvetio Abimeleku za zločin koji je počinio protiv svog oca, kad je pobio sedamdesetoricu svoje braće.

57. Također, osvetio se i stanovnicima Šekema za sve zlo koje su učinili. Stigla ih je kletva Jotama, Jerubaalovog sina.