Luka 12 BKJ
1. U međuvremenu, kad se skupilo nebrojeno mnoštvo naroda, tako da su jedan drugoga gazili, on je počeo govoriti prije svega svojim učenicima: “Čuvajte se kvasca farizejskog, to jest licemjerja;
2. jer ništa nije skriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće doznati!
3. Zato će se sve što ste u tami rekli na svjetlu čuti; i što ste na uho izgovorili u skrivenim sobicama, obznanit će se na krovovima.
4. A kažem vam, prijatelji moji: ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a poslije toga ne mogu više ništa učiniti!
5. Ali pokazat ću vam koga se trebate bojati: bojte se onoga koji, pošto ubije, ima vlast baciti u pakao! Da, kažem vam, njega se bojte!
6. Ne prodaje li se pet vrabaca za dva novčića? Ipak, ni jedan od njih nije zaboravljen pred Bogom.
7. A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene! Ne bojte se dakle, vredniji ste od mnoštva vrabaca.
8. I kažem vam, svaki koji mene prizna pred ljudima, i njega će Sin čovječji priznati pred anđelima Božjim.
9. Ali tko mene zaniječe pred ljudima, bit će zanijekan pred anđelima Božjim.
10. I tko god izgovori riječ protiv Sina čovječjega, oprostit će mu se; ali se onomu tko pohuli na Duha Svetoga neće oprostiti.
11. Kada vas povedu pred sinagoge, pred poglavarstva i vlasti, ne brinite kako ćete ili što odgovoriti ili što ćete reći.
Usporedba o ludom bogatašu12. Jer će vas u taj čas Duh Sveti poučiti što trebate reći.”
13. Tada mu je jedan iz mnoštva rekao: “Učitelju, reci mojemu bratu da sa mnom podijeli baštinu!”
14. On mu je odgovorio: “Čovječe, tko je mene postavio sucem ili djeliteljem nad vama?”
15. Onda im je rekao: “Pazite! Čuvajte se svake pohlepe, jer se čovjekov život ne sastoji od obilja koje on posjeduje!”
16. Nato im je ispričao usporedbu govoreći: “Bio je neki bogataš čije je polje obilno rodilo,
17. te je razmišljao u sebi govoreći: ʻŠto učiniti? Jer nemam gdje spremiti svoj urod.ʼ
18. Tada je rekao: ʻOvo ću učiniti: srušit ću svoje žitnice i sagraditi veće pa ću u njih spremiti sav svoj urod i svoja dobra.
19. I reći ću svojoj duši: Dušo, imaš mnoga dobra pohranjena za mnoge godine, počivaj, jedi, pij, veseli se!ʼ
20. No, Bog mu je rekao: ʻLud si, još ove noći zatražit će se duša tvoja od tebe, čije će tada biti ono što si priskrbio?ʼ
Ne brinite za svoj život21. Tako bude s onim koji sebi zgrće blago, a ne bogati se u Bogu.”
22. Onda je rekao svojim učenicima: “Zbog toga vam kažem; ne brinite se za svoj život što ćete jesti; niti za svoje tijelo što ćete odjenuti.
23. Ovaj je život više od jela, a tijelo od odijela.
24. Promotrite gavrane! Niti siju, niti žanju, oni nemaju ni smočnice ni žitnice, i Bog ih hrani. Koliko li ste vi više vredniji od ptica?
25. A tko od vas može brinući se pridodati svome uzrastu i za jedan lakat?
26. Ako, dakle, ne možete ni ono što je najmanje, zašto se brinete za ostalo?
27. Promotrite ljiljane kako rastu! Ne trude se i ne predu. A ja vam kažem da se ni Salomon u svoj slavi svojoj nije zaodjenuo kao jedan od njih.
28. Ako Bog tako odijeva travu koja je danas na polju, a sutra se baca u peć, koliko li će više vas, malovjerni?
29. I vi, ne tražite što ćete jesti ili što ćete piti, i ne budite sumnjičavi!
30. Jer sve to traže narodi ovoga svijeta, a Otac vaš zna da vam je to potrebno.
31. Nego radije tražite kraljevstvo Božje pa će vam se sve ovo nadodati!
32. Ne boj se, malo stado, jer je dobra volja vašeg Oca dati vam kraljevstvo.
33. Prodajte svoje imanje i dajte kao milodar! Pribavite sebi novčanike što ne stare; neprolazno blago u nebesima, gdje se kradljivac ne približava niti ga moljac kvari!
Budne sluge34. Jer gdje je blago vaše, ondje će biti i srce vaše.”
35. “Neka vam bokovi budu opasani i svjetiljke upaljene,
36. a vi nalik ljudima koji čekaju svoga gospodara kad se vraća sa svadbe da mu, čim dođe i pokuca, odmah otvore.
37. Blažene su one sluge koje će gospodar, kad dođe, naći gdje bdiju! Uistinu vam kažem da će se pripasati, a njih posjesti da jedu, prići i posluživati ih.
38. Ako li dođe u drugu noćnu stražu, ili dođe u treću noćnu stražu, i tako ih nađe, blažene su te sluge!
39. A ovo znajte, kad bi znao domaćin u koji će čas doći lopov, bdio bi i ne bi dopustio da mu prokopa kuću!
40. Zato i vi budite spremni, jer u čas kad ne mislite dolazi Sin čovječji!”
41. Tada ga je Petar upitao: “Gospodine, govoriš li ovu usporedbu samo nama ili i svima?”
42. A Gospodin je odgovorio: “Tko li je dakle onaj vjerni i mudri upravitelj kojega će gospodar postaviti nad svojim ukućanima da im u pravo vrijeme daje obrok?
43. Blažen je onaj sluga koga će njegov gospodar, kad dođe, naći da tako čini!
44. Doista, kažem vam, da će ga postaviti nad svim svojim imanjem.
45. Ali ako taj sluga kaže u srcu svome: ʻMoj gospodar odugovlači svoj dolazak!ʼ te počne tući sluge i sluškinje i jesti i piti i opijati se.
46. Gospodar toga sluge doći će u dan kad ga ne očekuje i u čas kad ne sluti, i rasjeći će ga nadvoje i dodijeliti mu udio s nevjernicima.
47. A taj sluga, koji je znao volju svoga gospodara, a nije se pripremio niti nije učinio po volji njegovoj, dobit će mnogo udaraca.
Isus donosi razdor48. A onaj koji nije znao, a učinio je što zaslužuje udarce, dobit će malo udaraca. Jer od svakoga kome je mnogo dano, od njega će se mnogo tražiti; i kome je mnogo povjereno, od njega će se više tražiti.”
49. “Došao sam baciti oganj na zemlju, i kako bi želio da je već planuo!
50. Ali krštenjem se moram krstiti, i kako sam tjeskoban dok se to ne izvrši!
51. Smatrate li da sam došao podariti mir na zemlji? Kažem vam: Ne, nego radije razdor.
52. Jer će od sada, u jednoj kući petero biti razdijeljeno: troje protiv dvoje, i dvoje protiv troje.
Znakovi vremena53. Podijelit će se: otac protiv sina, i sin protiv oca, majka protiv kćeri, i kći protiv majke; svekrva protiv snahe svoje i snaha protiv svekrve svoje.”
54. A govorio je i narodu: “Kad vidite oblak kako se diže sa zapada, odmah kažete: ʻDolazi kišaʼ, i bude tako.
55. Kad vidite da puše južni vjetar, kažete: ʻBit će vrućinaʼ, i dogodi se.
56. Licemjeri! Lica neba i zemlje znate prosuditi, kako onda ne znate prosuditi ovo vrijeme?
57. A zašto i sami od sebe ne sudite što je pravo?
58. A kad s protivnikom svojim ideš k poglavaru, uloži napor da ga se oslobodiš dok si još na putu da te ne odvuče pred suca, a sudac da te ne preda stražaru, a stražar da te ne baci u tamnicu.
59. Kažem ti, nećeš odande izaći dok ne platiš i posljednji novčić.”