Marko 14 BKJ

1. Za dva dana bila je svetkovina Pashe i Beskvasnih kruhova; a glavari su svećenički i pismoznanci tražili kako bi ga na prijevaru zgrabili i ubili,

2. ali su rekli: “Ne na svetkovinu, da ne nastane pobuna u narodu.”

3. A kad je bio u Betaniji, u kući Šimuna gubavca, dok je sjedio pri jelu, došla je neka žena s alabastrenom posudom skupocjene, prave nardove pomasti; razbila je posudu te mu izlila pomast na glavu.

4. A bilo je nekih koji su se u sebi ljutili i govorili: “Čemu ovo rasipanje pomasti?

5. Jer je to moglo biti prodano za više od tristo dinara i dano siromasima.” I mrmljali su protiv nje.

6. A Isus je rekao: “Pustite je! Zašto je uznemirujete? Učinila je dobro djelo na meni.

7. Jer siromahe uvijek imate uz sebe i kad god hoćete možete im dobro činiti, ali mene nemate uvijek.

8. Ona je učinila, što je mogla; unaprijed je pomazala moje tijelo za ukop.

9. Uistinu vam kažem, posvuda gdje se ovo evanđelje bude propovijedalo, po svemu svijetu, govorit će se i ovo što je ona učinila, njoj na spomen.

10. A Juda Iskariotski, jedan od dvanaestorice, otišao je glavarima svećeničkim da im ga izda.

11. A oni su se obradovali kad su to čuli i obećali mu dati novac. I tražio je zgodu kako bi ga izdao.

12. I prvog dana Beskvasnih kruhova, kad su klali Pashu, njegovi su mu učenici rekli: “Gdje hoćeš da odemo i pripremimo da bi mogao jesti Pashu?”

13. Tada je poslao dvojicu svojih učenika te im rekao: “Pođite u grad i susrest će vas čovjek koji nosi vrč vode; slijedite ga.

14. I bilo gdje on uđe, recite domaćinu: ʻUčitelj kaže: Gdje je gostinjska soba u kojoj ću jesti Pashu sa svojim učenicima?ʼ

15. A on će vam pokazati veliku gornju sobu prostrtu i pripremljenu. Tamo nam pripremite.”

16. I njegovi su učenici otišli i došli u grad te našli kako im je rekao i pripremili Pashu.

17. A uvečer je došao s dvanaestoricom.

18. I dok su sjedili i jeli, Isus je rekao: “Uistinu vam kažem, jedan od vas koji jede sa mnom, izdat će me.”

19. A oni su se počeli žalostili te su mu govorili jedan po jedan: “Nisam li ja?” I drugi je rekao: “Nisam li ja?”

20. A on je odgovorio rekavši im: “Jedan je od dvanaestorice, koji sa mnom umače u zdjelu.

21. Sin čovječji doista odlazi kao što je o njemu zapisano, ali jao onom čovjeku koji izdaje Sina čovječjega. Bolje bi bilo tom čovjeku da se nikada nije rodio!”

22. I dok su jeli, Isus je uzeo kruh i blagoslovio, pa ga razlomio te im dao i rekao: “Uzmite, jedite! Ovo je moje tijelo.”

23. Onda je uzeo čašu i, kad je zahvalio, dao im je, te su svi iz nje pili.

24. Tada im je rekao: “Ovo je krv moja, krv Novoga zavjeta koja se proljeva za mnoge.

25. Uistinu vam kažem, neću više piti od trsova roda sve do onoga dana kad ću ga piti novog u kraljevstvu Božjem.”

26. A kad su otpjevali hvalospjev, izašli su na Maslinsku goru.

27. Tada im je Isus rekao: “Svi ćete se ove noći zbog mene sablazniti, jer je zapisano: ʻUdarit ću pastira i ovce će se razbježati.ʼ

28. Ali nakon što uskrsnem, poći ću pred vama u Galileju.”

29. A Petar mu je rekao: “Ako se i svi sablazne, ja se ipak neću!”

30. Nato mu je Isus rekao: “Uistinu ti kažem da ćeš me danas, još ove noći, prije nego što pijetao dvaput zakukuriče, triput zanijekati.”

31. Ali je on još silnije govorio: “Ako mi treba i umrijeti s tobom, nipošto te neću zanijekati!” Isto su tako govorili i svi oni.

32. Zatim su došli do mjesta koje se zove Getsemani, te je rekao svojim učenicima: “Sjednite ovdje dok se ja odem pomoliti!”

33. I poveo je sa sobom Petra i Jakova i Ivana te počeo strepiti i biti jako potišten.

34. Onda im je rekao: “Žalosna je duša moja sve do smrti; ostanite ovdje i bdijte!”

35. I otišao je malo naprijed i pao na zemlju, te je molio da ga, ako je to moguće, mimoiđe ovaj čas.

36. I rekao je: “Abba, Oče! Tebi je sve moguće! Otkloni ovu čašu od mene, ali ne što ja hoću, nego što ti hoćeš!”

37. Tada je došao i našao ih pozaspale pa je rekao Petru: “Šimune, spavaš li? Nisi li mogao jedan sat probdjeti?

38. Bdijte i molite, da ne uđete u iskušenje! Duh je, doista, spreman, ali je tijelo slabo.”

39. I ponovo je otišao i pomolio se izgovorivši iste riječi.

40. A kad se vratio, opet ih je našao pozaspale, jer su im oči otežale; i nisu znali što bi mu odgovorili.

41. Zatim je došao treći put te im rekao: “Još spavate i počivate! Dosta je, došao je čas! Evo, Sin je čovječji predan u ruke grešnika!

42. Ustanite, hajdemo! Evo približio se onaj koji me izdaje!”

43. I odmah, dok je još govorio, došao je Juda, jedan od dvanaestorice, i s njim veliko mnoštvo s mačevima i toljagama, poslani od glavara svećeničkih, pismoznanaca i starješina.

44. Onaj koji ga je izdao dao im je znak, govoreći: “Koga poljubim, taj je! Uhvatite ga i odvedite ga pozorno!”

45. I čim je došao, odmah mu je prišao te rekao: “Učitelju, Učitelju!” I poljubio ga.

46. A oni su podigli ruke svoje na njega i uhvatili ga.

47. A jedan od onih koji su stajali pokraj, izvukao je mač i udario slugu velikog svećenika te mu odsjekao uho.

48. Nato je Isus progovorio te im rekao: “Zar ste izašli, kao na razbojnika, s mačevima i toljagama da me uhvatite?

49. Bio sam svakodnevno s vama u Hramu poučavajući i niste me uhvatili. Ali Pisma se moraju ispuniti!”

50. Tada su ga svi napustili i pobjegli.

51. A slijedio ga je neki mladić ogrnut lanenim platnom oko golog tijela. I mladići su ga zgrabili,

52. a on je ostavio laneno platno i gol pobjegao od njih.

53. Zatim su odveli Isusa k velikom svećeniku. A kod njega su bili okupljeni svi glavari svećenički i starješine i pismoznanci.

54. A Petar ga je slijedio izdaleka, sve do u dvor velikog svećenika; i sjedio je sa slugama i grijao se kod vatre.

55. A glavari svećenički i cijelo Vijeće tražili su svjedočanstvo protiv Isusa da ga pogube, i nisu našli.

56. Jer su mnogi lažno svjedočili protiv njega, ali im se svjedočanstva nisu slagala.

57. Tada su ustali neki, i lažno svjedočili protiv njega, govoreći:

58. “Mi smo ga čuli kako govori: ʻJa ću porušiti ovaj rukotvoren Hram, i za tri dana sagradit ću drugi, nerukotvoren!ʼ ”

59. Ali ni tako im se svjedočanstvo nije slagalo.

60. Onda je veliki svećenik stao u sredinu i upitao Isusa, govoreći: “Zar ništa ne odgovaraš? Što to ovi svjedoče protiv tebe?”

61. A on je šutio i ništa nije odgovarao. Ponovo ga je veliki svećenik upitao i rekao mu: “Jesi li ti Krist, Sin Blagoslovljenoga?”

62. A Isus je odgovorio: “Ja jesam! I gledat ćete Sina čovječjega gdje sjedi zdesna Moćnoga i dolazi na oblacima nebeskim.”

63. Nato je veliki svećenik razderao svoju odjeću i rekao: “Što nam još trebaju svjedoci?

64. Čuli ste ovu hulu! Što vi mislite? I svi su mu presudili da je zaslužio smrt.

65. Tada su neki počeli pljuvati po njemu i pokrivati mu lice pa ga udarati i govoriti mu: “Proreci!” I sluge su mu udarale šamare.

66. A dok je Petar bio dolje u dvoru, došla je jedna od sluškinja velikog svećenika,

67. i kad je vidjela Petra gdje se grije, pogledala ga i rekla: “I ti si bio s Isusom Nazarećaninom!”

68. A on je zanijekao govoreći: “Ne znam, ni ne razumijem što ti govoriš!” Onda je izašao van u predvorje i pijetao je zakukurikao.

69. Tada ga je sluškinja ponovo ugledala i počela govoriti onima koji su stajali pokraj: “Ovaj je jedan od njih!”

70. A on je ponovo zanijekao. I malo kasnije oni koji su stajali pokraj opet su rekli Petru: “Sigurno si jedan od njih, jer si Galilejac i govor ti je takav!”

71. Ali on se počeo kleti i zaklinjati: “Ne poznajem tog čovjeka o kome govorite!”

72. Uto je pijetao po drugi put zakukurikao. I Petar se sjetio riječi koju mu je Isus rekao: “Prije nego pijetao dvaput zakukuriče, triput ćeš me zanijekati!” I kad se toga prisjetio, zaplakao je.