Izreke 14 BKJ
1. Svaka mudra žena gradi kuću svoju, a ludost je rukama svojim ruši.
2. Onaj tko hodi u čestitosti svojoj, boji se GOSPODA; a onaj tko krivuda na putevima svojim, prezire ga.
3. U luđakovim ustima je štap oholosti, a mudre čuvaju usne njihove.
4. Gdje nema volova, jasle su čiste; a obilan urod je od snage volove.
5. Vjerni svjedok ne laže, a lažan svjedok izgovara laži.
6. Podrugljivac traži mudrost, i ne nalazi je; a spoznaja je laka onome koji razumije.
7. Idi od nazočnosti čovjeka ludoga, pošto nećeš kod njega vidjeti usne koje govore znanje.
8. Mudrost razboritog je da razumije put svoj, a ludost ludih je prijevara.
9. Luđaci se ismijavaju grijehu, a među pravednima je naklonost.
10. Srce poznaje svoju vlastitu gorčinu, i tuđinac se ne miješa u radost njegovu.
11. Dom opakih bit će porušen, a šator čestitih će procvasti.
12. Neki se put čovjeku učini ispravan, a svršetak su mu putevi smrti.
13. Čak i u smijehu srce je tužno, i svršetak je takvog veselja tjeskoba.
14. Odmetnika će u srcu ispunjavati njegovi vlastiti putevi, a dobrog će čovjeka ispunjavati njegovi.
15. Priprost vjeruje svakoj riječi, a razborit dobro pogleda svoj odlazak.
16. Mudar se boji i kloni se zla, a lud bijesni i uvjeren je.
17. Onaj tko se brzo rasrdi, počinja ludost; a čovjek opakih namjera je omražen.
18. Priprosti baštine ludost, a razboriti su ovjenčani spoznajom.
19. Zli se klanjaju pred dobrima, a opaki pred vratima pravednikovim.
20. Siromah je mrzak čak i bližnjem svome, a bogataš ima mnogo prijatelja.
21. Onaj tko prezire bližnjega svojega, griješi; a onaj tko je milosrdan siromasima, on je sretan!
22. Zar ne griješe oni što zlo smišljaju? A milosrđe i istina bit će onima koji smišljaju dobro.
23. U svemu trudu ima dobitka, a govor usana vodi samo k neimaštini.
24. Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a ludost ludih je glupost.
25. Istiniti svjedok izbavlja duše, a prijevarni svjedok govori laži.
26. U strahu GOSPODNJEM je jako pouzdanje, i djeca njegova imat će utočište.
27. Strah GOSPODNJI je izvor života: odvraća od zamki smrti.
28. U mnoštvu naroda je kraljeva čast, a u nedostatku naroda knezu je propast.
29. Onaj tko je spor na gnjev, silne je razboritosti; a onaj tko je nagla duha, uzvisuje ludost.
30. Zdravo srce je život tijelu, a zavist je trulež u kostima.
31. Onaj tko tlači siromaha, sramoti Stvoritelja njegova; a onaj tko ga časti milosrdan je siromahu.
32. Opaki propada u zloći svojoj, a pravedniku je nada u smrti njegovoj.
33. Mudrost počiva u srcu razborita, a ono što je usred luđaka, poznato je.
34. Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota svakom narodu.
35. Kraljeva je naklonost prema mudrom slugi, a gnjev njegov je protiv onoga koji nanosi sramotu.