Zaharija 1 BKJ

1. Osmoga mjeseca, druge godine Darijeva kraljevanja došla je riječ GOSPODNJA Zahariji, sinu Berekijinu, sinu proroka Idona, govoreći:

2. “GOSPOD je jako nezadovoljan s očevima vašim!

3. Stoga im reci: ‘Ovako govori GOSPOD nad vojskama: Vratite se k meni, govori GOSPOD nad vojskama, i ja ću se vratiti k vama’, govori GOSPOD nad vojskama.

4. ‘Ne budite poput svojih očeva kojima su vapili prijašnji proroci govoreći: Ovako govori GOSPOD nad vojskama: Vratite se sada sa zlih putova svojih i od svojih zlih djela. No oni me nisu čuli ni saslušali’, govori GOSPOD.

5. ‘Gdje su tî očevi vaši? I tî proroci, zar će zauvijek živjeti?

6. Ali riječi moje i odredbe moje, koje sam zapovjedio slugama svojim prorocima, nisu li dohvatile očeve vaše? Oni su se obratili i rekli: Kako je GOSPOD nad vojskama namislio učiniti nama prema našim putevima i prema našim djelima, tako je s nama i postupio.’ ”

7. Dvadeset i četvrtog dana, jedanaestoga mjeseca, a to je mjesec Sebat, druge godine Darijeve, došla je riječ GOSPODNJA Zahariji, sinu Berekijinu, sinu proroka Idona, govoreći:

8. “Vidio sam noću i gle: jedan čovjek jaše na konju riđanu i stoji među mirtama koje su bile u udolini, a iza njega su ondje bili konji riđani, šarenci i bijelci.”

9. Tada sam upitao: “Koji su ovi, gospodaru?” A anđeo koji je sa mnom govorio rekao mi je: “Ja ću ti pokazati koji su.”

10. I čovjek koji je stajao među mirtama odgovorio je i rekao: “Ovo su oni koje je poslao GOSPOD da obilaze zemlju.”

11. I oni su odgovorili anđelu GOSPODNJEM, koji je stajao među mirtama te rekli: “Obišli smo zemlju, i gle: sva zemlja miruje i počiva.”

12. Tada je anđeo GOSPODNJI progovorio i rekao: “GOSPODE nad vojskama, kada ćeš se već jednom smilovati Jeruzalemu i gradovima Judinim na koje si već sedamdeset godina jarostan?”

13. Nato je GOSPOD odgovorio anđelu koji je govorio sa mnom dobrim riječima i utješnim riječima.

14. Tako mi je anđeo koji je govorio sa mnom rekao: “Zavapi govoreći: ‘Ovako govori GOSPOD nad vojskama: Ljubomoran sam velikom ljubomornom za Jeruzalem i za Sion.

15. I jako sam nezadovoljan s poganima koji su u lagodnosti, jer kad sam bio malo nezadovoljan, oni su pomogli da nevolja napreduje.”

16. Stoga ovako govori GOSPOD: ‘Vraćam se Jeruzalemu s milosrđem; Dom moj bit će sagrađen u njemu’, govori GOSPOD nad vojskama, ‘i uže će se mjeračko protezati u Jeruzalemu.’

17. Vapi još, govoreći: ‘Ovako govori GOSPOD nad vojskama: Moji će se gradovi još prelijevati obiljem, i GOSPOD će još utješiti Sion, i ipak izabrati Jeruzalem.’ ”

18. Tada sam podigao oči svoje i pogledao, i gle, četiri roga.

19. I rekao sam anđelu koji je govorio sa mnom: “Što je ovo?” A on mi je odgovorio: “To su rogovi koji su raspršili Judu, Izrael i Jeruzalem.”

20. Zatim mi je GOSPOD pokazao četiri tesara.

21. A ja sam upitao: “Što su ovi došli raditi?” Nato mi je on odgovorio govoreći: “Ovo su rogovi koji su raspršili Judu, tako da nitko ne podigne glavu svoju; no ovi su došli da ih zastraše, da odvale rogove Poganima koji su podigli rog svoj na zemlju Judinu da bi je raspršili.”